Dobra vest: Piletina – zdrava čak i pečena!

Piletina u piramidi pravilne ishrane zauzima značajno mesto među ostalim vrstama mesa. Piletina je lako svarljiva, visoke biološke vrednosti, sa optimalnim sadržajem belančevina.

Belančevine koje su sadržane u pilećem mesu sa oko 20%, uz visok procenat vitamina naročito grupe B, solidnim izvorom gvožđa i drugih minerala i svega sedam do 9 odsto masti, predstavljaju odličan izvor hranljivih sastojaka nisko- kalorične vrednosti. U 100 gr belog mesa ima svega 97 kalorija, zatim proteina neophodnih za obnavljanje tkiva i stvaranje hormona, antitela i enzima. Piletina utiče i da se dobro osećamo, jer aminokiselina triptofan koja je sadržana u pilećem mesu, upravo utiče na naše dobro raspoloženje.
Pileće meso je idealno za decu i starije ljude jer obezbeđuje esencijalne proteine i aminokiseline neophodne za pravilan razvoj a kod starijih ljudi povoljno utiče na povišen krvni pritisak i nivo holesterola.
Zbog blagotvornog dejstva na organizam, pileće meso zajedno s ribom, prema preporuci Svetske zdravstvene organizacije, spada među vrste mesa koje bi trebalo često konzumirati.
Piletina, izuzetno je zahvalna prilikom obrade u kuhinji – svaki deo može se pripremiti na mnogo raznih načina.

Iz ugla nutricionizma, najprihvatljivije je jesti kuvano (i kuvano na pari) pileće meso, kao i meso pripremljeno uz minimum masnoća: na roštilju i pečeno. Kožica je najmasniji deo pileta, pa se u dijetalnoj ishrani obično izbegava.
Najcenjeniji delovi pileta i sa najmanje masnoće su filei od belog mesa, a slede bataci, karabataci, leđa, nogice i krilca. Džigerica i srca su takođe jestivi, a uz ostale delove pilećeg mesa obično idu u prerađevine.
Piletina se obavezno termički obrađuje jer je moguće prisustvo salmonele kako u mesu, tako i u jajima. Da bi se salmonela uništila potrebno je termički obraditi meso ili jaja na preko 74°C